| Chapter 21 |
1 |
Jahve se sjeti Sare kako je rekao i učini joj kako je obećao:
|
2 |
Sara zače i rodi Abrahamu sina u njegovoj starosti - u vrijeme koje je Bog označio.
|
3 |
Abraham nadjene ime Izak svome sinu što mu ga Sara rodi.
|
4 |
I poslije osam dana obreza Abraham svoga sina Izaka, kako mu je Bog naredio.
|
5 |
Abrahamu bijaše stotinu godina kad mu se rodio sin Izak.
|
6 |
Sara reče: "Dade mi Bog da se nasmijem, i tko god to čuje nasmijat će mi se."
|
7 |
Još doda: "Tko bi ikad rekao Abrahamu: djecu će ti Sara dojiti! Ipak sina mu rodih u starosti".
|
8 |
Dijete je raslo i bilo od sise odbijeno. A u dan u koji Izak bijaše od sise odbijen Abraham priredi veliku gozbu.
|
9 |
Jednom opazi Sara gdje se sin koga je Egipćanka Hagara Abrahamu rodila igra s njezinim sinom Izakom,
|
10 |
pa reče Abrahamu: "Otjeraj tu sluškinju i njezina sina, jer sin sluškinje ne smije biti baštinik s mojim sinom - s Izakom!"
|
11 |
To je Abrahamu bilo nemilo, jer je i Jišmael bio njegov sin.
|
12 |
Ali Bog reče Abrahamu: "Nemoj se uznemirivati zbog dječaka i zbog svoje sluškinje; sve što ti kaže Sara poslušaj, jer će Izakovo potomstvo tebi ovjekovječiti ime.
|
13 |
I od sina tvoje sluškinje podići ću velik narod, jer je tvoj potomak."
|
14 |
Rano ujutro Abraham uze kruha i mješinicu vode pa dade Hagari; stavi to na njezina ramena, zajedno s dječakom, te je otpusti. Vrludala je amo-tamo po pustinji Beer Šebe.
|
15 |
Potrošivši vodu iz mješinice, ostavi dijete pod jednim grmom,
|
16 |
a sama ode i sjede nasuprot, daleko koliko luk može dobaciti. Govorila je u sebi: "Neću da vidim kako dijete umire." Sjedeći tako, udari u jecanje.
|
17 |
Bog ču plač dječaka te anđeo Božji zovne s neba Hagaru i reče joj: "Što ti je, Hagaro? Ne boj se! Jer je Bog čuo plač dječaka u njegovoj nevolji.
|
18 |
Na noge! Digni dječaka i utješi ga, jer od njega ću podići velik narod."
|
19 |
Tada joj Bog otvori oči pa ona opazi studenac. Ode i napuni vodom mješinicu pa napoji dječaka.
|
20 |
Bog je bio s dječakom te je rastao i odrastao. Živio je u pustinji te postao vješt u strijeljanju iz luka.
|
21 |
Dom mu bijaše u pustinji Paranu; a njegova mu majka dobavi ženu iz zemlje egipatske.
|
22 |
U to vrijeme Abimelek - koga je pratio Fikol, zapovjednik njegove vojske - reče Abrahamu: "Bog je s tobom u svemu što radiš.
|
23 |
Stoga mi se ovdje i sada zakuni Bogom da nećeš varati ni mene ni moju rodbinu i prijatelje nego da ćeš se prema meni i prema zemlji u kojoj sad boraviš ponašati pošteno, kao što sam se ja prema tebi ponio."
|
24 |
"Kunem se", odgovori Abraham.
|
25 |
Onda Abraham prekori Abimeleka zbog zdenca vode što su ga Abimelekove sluge bile prisvojile.
|
26 |
A Abimelek reče: "Ne znam tko je to učinio; ni ti me nisi o tome obavijestio, niti sam ja o tome čuo, osim danas."
|
27 |
Abraham uzme ovaca i goveda pa ih dade Abimeleku te njih dvojica sklope savez.
|
28 |
Potom Abraham razluči napose sedam janjaca od stada.
|
29 |
Nato Abimelek zapita Abrahama: "Što znači ovih sedam janjaca koje si na stranu stavio?"
|
30 |
A on odgovori: "Primi ovih sedam janjaca iz moje ruke da mi bude dokazom da sam ja iskopao ovaj zdenac."
|
31 |
Zato se ono mjesto nazvalo Beer Šeba; jer se njih dvojica ondje zakleše.
|
32 |
Pošto su sklopili savez kod Beer Šebe, Abimelek i zapovjednik njegove vojske Fikol odu i vrate se u zemlju Filistejaca.
|
33 |
Abraham zasadi kod Beer Šebe tamarisku i ondje zazove ime Jahve - Boga Vječnoga.
|
34 |
Dugo je vremena Abraham proveo u zemlji filistejskoj kao pridošlica.
|