| Chapter 88 |
1 |
Pjesma. Psalam. Sinova Korahovih. Zborovođi. Po napjevu "Bolest". Za pjevanje. Poučna pjesma. Ezrahijca Hemana.
|
2 |
Jahve, Boe moj, vapijem danju, a noću naričem pred tobom.
|
3 |
Neka dopre do tebe molitva moja, prigni uho k vapaju mome.
|
4 |
Jer mi je dua zasićena patnjama, moj se ivot blii Podzemlju.
|
5 |
Broje me k onima to u grob silaze, postadoh sličan nemoćniku.
|
6 |
Među mrtvima moj je leaj, poput ubijenih to lee u grobu kojih se vie ne spominje, od kojih si ustegao ruku.
|
7 |
Smjestio si me u jamu duboku, u tmine, u bezdan.
|
8 |
Teko me pritiće ljutnja tvoja i svim me valima svojim prekriva.
|
9 |
Udaljio si od mene znance moje, Óučini da im gnusan budem: zatvoren sam, ne mogu izaći.
|
10 |
Od nevolje oči mi gasnu: vapijem tebi, Jahve, iz dana u dan, za tobom ruke pruam.
|
11 |
Zar na mrtvima čini čudesa? Zar će sjene ustati i hvaliti tebe?
|
12 |
Zar se u grobu pripovijeda o tvojoj dobroti? O vjernosti tvojoj u Propasti?
|
13 |
Zar se u tmini objavljuju čudesa tvoja i tvoja pravda u Zaboravu?
|
14 |
Ipak ja vapijem tebi, Jahve, prije jutra molitvom te pretječem.
|
15 |
Zato, Jahve, odbacuje duu moju? Zato sakriva lice od mene?
|
16 |
Bijedan sam i umirem već od dječatva, klonuh noseći tvoje strahote.
|
17 |
Preko mene prijeđoe vihori tvojega gnjeva, strahote me tvoje shrvae,
|
18 |
okruuju me kao voda sveudilj, optječu me svi zajedno.
|
19 |
Udaljio si od mene prijatelja i druga: mrak mi je znanac jedini.
|