| Chapter 17 |
1 |
Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna rtvene pečenke.
|
2 |
Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti batinu.
|
3 |
Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskuava Jahve sam.
|
4 |
Zločinac rado slua usne prijevarne, i laac spremno prislukuje pogubnu jeziku.
|
5 |
Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.
|
6 |
Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.
|
7 |
Ne dolikuje budali uzviena besjeda, a jo manje odličniku usne laljive.
|
8 |
Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.
|
9 |
Tko prikriva prijestup, trai ljubav, a tko glasinu iri, razgoni prijatelje.
|
10 |
Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.
|
11 |
Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik alje na nj.
|
12 |
Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabie mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
|
13 |
Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.
|
14 |
Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!
|
15 |
Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.
|
16 |
Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
|
17 |
Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.
|
18 |
Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim blinjim.
|
19 |
Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko die svoja vrata, trai propast.
|
20 |
Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.
|
21 |
Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.
|
22 |
Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh sui kosti.
|
23 |
Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.
|
24 |
Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.
|
25 |
Briga je ocu bezuman sin i alost roditeljki svojoj.
|
26 |
Ne valja kanjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.
|
27 |
Tko ustee svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.
|
28 |
I luđak se smatra mudrim kada uti i razumnim kad sustee svoje usne.
|