| Chapter 2 |
1 |
Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi.
|
2 |
Kralj naredi da se pozovu čarobnici i gataoci, zaklinjači i zvjezdari da protumače kralju njegove sanje.
|
3 |
Dođoe dakle te stadoe pred kralja. Kralj im reče: "Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od elje da razumijem sanju."
|
4 |
Kaldejci odgovorie kralju (aramejski): "O kralju, iv bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo ti otkriti njezino značenje."
|
5 |
Kralj odgovori i reče zvjezdarima: "Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kaete to sam snio i to san znači, bit ćete rastrgani u komade, a vae će kuće postati smetita.
|
6 |
No ako mi otkrijete moju sanju i njezino značenje, dobit ćete od mene darove i poklone i velike časti. Otkrijte mi dakle to sam snio i to san znači."
|
7 |
Oni opet odgovorie: "Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo mu otkriti njezino značenje."
|
8 |
A kralj: "Dobro ja znam da elite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva.
|
9 |
Ako mi ne kaete to sam snio, znači da me namjeravate obmanjivati varavim riječima i izmiljotinama dok nekako ne prođe vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa ću znati da li mi moete kazati i njegovo značenje!"
|
10 |
Zvjezdari odgovorie pred kraljem: "Nema na svijetu čovjeka koji bi takvo to mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i moćan, takvo to ne trai od čarobnika, gataoca ili zvjezdara.
|
11 |
to trai, kralju, teko je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima."
|
12 |
Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski.
|
13 |
Poto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potraie i Daniela i njegove drugove da ih pogube.
|
14 |
No Daniel se mudrim i umnim riječima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straa, koji bijae iziao da pogubi mudrace babilonske.
|
15 |
On reče Arjoku, zapovjedniku kraljevu: "Zato je kralj izdao tako strogu naredbu?" Arjok pripovjedi Danielu,
|
16 |
a Daniel otiđe kralju i zamoli da mu dade vremena te će kralju otkriti to san znači.
|
17 |
Daniel uđe u svoju kuću te sve kaza Hananiji, Miaelu i Azarji, svojim drugovima,
|
18 |
da mole milosrđe u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim.
|
19 |
I objavi se tajna Danielu u noćnom viđenju. A Daniel blagoslovi Boga Nebeskoga.
|
20 |
Daniel prihvati riječ i reče: "Bilo ime Boje blagoslovljeno odvijeka dovijeka, njegova je mudrost i sila.
|
21 |
On mijenja doba i vremena, rui i postavlja kraljeve, daje mudrost mudrima a znanje pronicavima.
|
22 |
On otkriva dubine i tajne, zna to je u tminama i svjetlost prebiva u njega.
|
23 |
Tebe, o Boe otaca mojih, slavim i hvalim to si mi dao mudrost i jakost! Evo, objavio si mi ono to smo te molili, objavio si nam to kralj trai."
|
24 |
Daniel ode k Arjoku, kome bijae kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Uđe i reče mu: "Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa ću mu otkriti to san znači."
|
25 |
Arjok urno odvede Daniela kralju i reče: "Naao sam među izgnanicima judejskim čovjeka koji će kralju kazati to san znači."
|
26 |
Kralj reče Danielu (koji se zvae Baltazar): "Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i to znači?"
|
27 |
Daniel odgovori pred kraljem: "Tajnu koju istrauje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, čarobnici, gataoci i zaklinjači;
|
28 |
ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopćio kralju Nabukodonozoru ono to će biti na svretku dana. Evo tvoje sanje i onoga to ti se prividjelo na postelji:
|
29 |
O kralju, na tvojoj ti postelji dođoe misli o tome to će se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopćio ti je ono to će biti.
|
30 |
Iako nemam mudrosti vie nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino značenje saopćim kralju i da upozna misli svoga srca.
|
31 |
Ti si, o kralju, imao viđenje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajae pred tobom, straan za oči.
|
32 |
Tome kipu glava bijae od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi,
|
33 |
gnjati od eljeza, a stopala dijelom od eljeza, dijelom od gline.
|
34 |
Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od eljeza i gline te ih razbi.
|
35 |
Tada se smrvi najednom eljezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijae u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju.
|
36 |
To bijae sanja; a njezino ćemo značenje reći pred kraljem."
|
37 |
"Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu moć i slavu -
|
38 |
i u čije je ruke stavio, gdje god se nali, sinove ljudske, ivotinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time - ti si glava od zlata.
|
39 |
Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa treće, od mjedi, koje će gospodariti svom zemljom.
|
40 |
A četvrto kraljevstvo bit će tvrdo poput eljeza, poput eljeza koje sve satire i mrvi; kao eljezo koje razbija, skrit će i razbit sva ona kraljevstva.
|
41 |
Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom eljezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat će neto od čvrstoće eljeza prema onome to si vidio eljezo izmijeano s glinom.
|
42 |
Prsti stopala, dijelom eljezo a dijelom glina: kraljevstvo će biti dijelom čvrsto a dijelom krhko.
|
43 |
A to si vidio eljezo izmijeano s glinom: oni će se mijeati ljudskim sjemenom, ali se neće drati zajedno, kao to se ni eljezo ne da pomijeati s glinom.
|
44 |
U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada propasti i neće prijeći na neki drugi narod. Ono će razbiti i unititi sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka -
|
45 |
kao to si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio eljezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopćio kralju to se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumačenje joj pouzdano."
|
46 |
Nato kralj Nabukodonozor pade ničice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kad.
|
47 |
I reče kralj Danielu: "Zaista, va je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu."
|
48 |
Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starjeinom svih mudraca babilonskih.
|
49 |
Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske adraka, Meaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru.
|